30.04.2019.
Kostimografija je također jedan izazovan dio djelatnosti kojima se bavi atelje Kookabee. Do sada smo uspješno odradili mnoge kostimografske projekte, no danas prvenstveno prihvaćamo izazove izrade povijesnih kostima, a najveći izazov do sada bila je izrada replike barokne haljine carice Marije Terezije, sa svim dodacima (korzet, potkošulja, podsuknje, obruči za bokove…)
Četrdesetogodišnju vladavinu Marije Terezije obilježili su brojni ratovi ali i velike reforme koje su modernizirale zastarjelu monarhiju. Marija Terezija ( 1717. – 1780.) bila je prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom, češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, govorila je pet jezika: njemački, latinski, francuski, španjolski i talijanski.
Rodila je 16-tero djece, 5 sinova i 11 kćeri, no mnogi od njih su rano i umrli uslijed nemilog vremena ratova i bolesti. Njezina najmlađa kći Marija Antoaneta postala je francuska kraljica, supruga Luja XVI, najpoznatija po svojim riječima “Neka jedu kolače”, te je završila na giljotini tijekom Francuske revolucije.
Iako sam već do sada izradila podosta kostima baroknih krinolina, ovo je ipak bio takav najzahtjevniji pothvat. Gledajući sliku Marije Terezije u plavoj haljini pokušala sam pribaviti što sličnije tkanine, boje i detalje kako bi replika haljine bila što vjernija. Za samu haljinu pronašla sam divnu plavu tkaninu izgledom malo grubljeg tkanja u sastavu lan/viskoza.
Osim haljine, bogato ukrašene zlatnom čipkom i raznim detaljima, ispod se nalazilo još mnogo dijelova: potkošulja s dekorativnim čipkanim rukavima, korzet, dvije podsuknje i bokovi. A osim svih dijelova kostima i ukrasa, u haljinu je trebalo ugraditi i elemente s kojima se kostim može prilagoditi po veličinama, tako da ga može nositi više osoba i da svakoj jednako lijepo stoji.
Ovu vrijednu haljinu od nas je naručio grad Bakar koji je prošlog tjedna proslavio 240. obljetnicu Povelje kojom ga je Marija Terezija proglasila slobodnim kraljevskim gradom. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća Bakar je bio najveći hrvatski grad sa 7656 stanovnika, dok je u to vrijeme Varaždin imao manje od pet tisuća, a Zagreb manje od tri tisuće stanovnika. A kako to znamo? I to je jedna od zasluga Marije Terezije koja je provodila popise stanovništva i zemljišta (katastri) te uvela kućne brojeve u Monarhiji.
Nakon svečanog otkrivanja spomenik replike Povelje, posjetitelji su krenuli u povijesnu šetnju Bakrom s Marijom Terezijom koju je “oživjela” Marjeta Trkman Kravar, u haljini izašloj upravo iz Kookabee ateljea.
Evo još nekoliko zanimljivih činjenica iz doba vladavine Marije Terezije. Uvodila je gospodarske reforme koje su bile primarno usmjerene na postepeno ukidanje feudalnih i uređivanje kmetskih odnosa, smanjenje davanja kmetova feudalcima i zamjena iste porezima.
Poticala je sadnju novih kultura, kao npr.krumpira, a između ostalog i proizvodnju svile u Varaždinu.
Otvarala je medicinske ustanove i rađaone, što je dovelo do demografskog rasta.
Oduzela je redovima katoličke Crkve školske poslove, znači odvojila je školu od Crkve. Sva djeca, oba spola, u dobi od 6 do 12 godina, bila su obavezna pohađati školu.
S druge strane, progon, torturu i parnice protiv vještica stavila je pod svoju kontrolu, što je ubrzo (1758.) dovelo i do konačne likvidacije tog srednjovjekovnog krvavog nasljeđa.
U vrijeme Marije Terezije, Hrvatska je podijeljena na županije. 1767. godine formirala je Hrvatsko kraljevsko vijeće, čime je povećala ulogu Hrvatske i smanjila njezinu ovisnost o Ugarskoj. Sjedište vijeća je do 1776. bilo Varaždinu, kada je u gradu izbio veliki požar, nakon čega je (zajedno s Banskim stolom) preseljeno u Zagreb…
A mene iznimno veseli da smo u našem ateljeu dobili povjerenje grada Bakra i svojim kostimom pomogli “oživjeti” jednu tako veliku ženu kao što je to bila kraljica Marija Terezija.
